Explainer

Puas yog koj tsis tshua muaj peev xwm them tau tej nqe yuav tsev? Nod yog tej koj muaj peev xwm ua tau.

Yog tias muaj ib co cim qhia tias yus ntsib teeb meem tsis muaj peev xwm them tej nyiaj qev los yuav tsev loj zuj zus tuaj. Ces ntawm nod yog tej uas yuav muaj peev xwm pab tau tej neeg uas xav tau txais kev pab cuam.

Houses in an estate.

Interest rates are set to rise again on Tuesday. Source: AAP / Darren England

NTSIAB LUS TSEEM CEEB:
  • Sawv daws yeej xav tias RBA yuav nce kab theem paj thiab ntshe kum tsheem yuav nce siab tuaj ntxiv los kuj tau.
  • Tau muaj tej xwm txheej no tom qab tau muaj ib cov kev ntsuam zej tsoom cov kev tawm tswv yim txheeb tau tias muaj tej neeg qev nyiaj yuav tsev txog 25 feem pua yog cov tej zaum yuav tsis muaj peev xwm them tau tej nqe yuav tsev no.
  • Nod yog tej kev pab cuam muaj pab rau koj yog tias koj tsis muaj peev xwm them tau tej nqe qev los yuav tsev.
Tej zaum Reserve Bank of Australia (RBA) kuj yuav rov qab nce kab theem paj ntxiv tom ntej no thiab, thiaj ua rau ib txhia neeg qe nyiaj yuav tsev xav tias: Kuv muaj peev xwm yuav ua tau dab tsi los pab yog tias kuv tsis muaj peev xwm yuav them tej nqe qev nyiaj los yuav tsev no rov qab?

RBA yeej tau nce kab theem paj 9 zaug sib law liag txij lub lub 5 hlis ntuj tsaib no lawm, ces tej kab theem paj no thiaj ua rau tej txhab nyiaj tau nces tus kab theem — uas yog tau nce ntawm cov kab theem paj
Ces tam sim no thiaj tau kwv yees tias ntshe tus kab theem paj ntawd yuav rov qab ncia siab tuaj ntxiv. Yeej muaj tej kws 39 leej ntawm 42 leeg thiab tej kws paub zoo txog kev khwv nyiaj thiab lagluam uas tau koom tawm tswv yim nrog lub tuam txhab Finder uas yog ib lub vas sab sib piv ntau yam txog nyiaj txiaj rau hnub zwj Kuab (Friday) ces lawv ntseeg tias tom qab RBA pawg tswj sab laj tag ces tej zaum kuj yuav nce kab theem paj (interest rate) thiab. Tej kws feem coob (36 leej) kws yees tias tej zaum kuj yuav nce txog li 0.25 feem pua ntxiv ces yuav ua rau tus kab theem paj nyob rau ntawm 3.6 feem pua.

Vim tej kab theem paj tau nce lawm, ces thiaj muaj qee yam cim qhia tias ua rau tej neeg txhawm tsam tsis muaj peev xwm them tau tej nyiaj qev yuav tsev, thiab sawv daws yeej lees paub tias ntshe yuav tau siv tej nyiaj uas ib yim neeg twg khwv tau los uas tseem tsis tau them se ntawd txog li 30 feem pua coj los them tej nqe qev nyiaj yuav tsev no, thiab ntshe yuav tau them kim tuaj ntxiv. Roy Morgan yeej txheeb tau tias 24.9 feem pua (kwv yees li 1.19 million tus neeg qev nyiaj yuav tsev) yog cov neeg uas 'yuav raug teeb meem' rau lub sij hawm 3 los txog rau thaum lub 1 hlis ntuj dhau los ntawd. Ces thiaj yog ib cov neeg coob tshaj plaws txij li tau muaj tej xwm txheej no rau lub 6 hli ntuj xyoo 2012 los no, tab sis kuj muaj tej neeg no tsawg dua li 35.6 feem puas (los yog kwv yees tias muaj neeg txog li ntawm 1.455 million tus neeg qev nyiaj yuav tsev raug tej teeb meem no) li tau pom rau lub caij thaum ntxov xyoo 2009 uas muaj teeb meem rau ntiaj teb tej nyiaj txiaj ntawd, raws li lub tuam txhab no cov kev teeb txheeb hais.

Yog koj pom tias koj tsis tshua muaj peev xwm them tau tej nyiaj qev los yuav tsev ntawd rov qab rau tej txhab nyiaj, ces nod yog tej uas tsim nyog koj paub txog.

Puas yog tias tsam kuv ho txom myem rau ib ntus ne?

Tej txhab nyiaj yeej muaj cov kev pab cuam rau lub caij tej neeg txom nyem (hardship assistance) vim muaj tej yam dab tsi ua rau lawv tus ncua tsis tau nyiaj siv ib ntus.

Tej zaum kuj yuav yog yus poob hauj lwm, muaj mob loj, los yog raug mob, los sis ib tug neeg yus hlub tshua tas sim neej uas uas rau tus neeg qev nyiaj yuav tsev ntawd tsis muaj peev xwm ua hauj lwm.

Raws li Professor Andrew Grant uas yog ib tug zeskais qhia ntawv txog phab nyiaj txiaj ntawm tsev kawm qib siab University of Sydney hais ces yog tias koj poob rau tej xwm txheej zoo li hais ntawd lawm, ces yog tej yam tseem ceeb heev uas tsim nyog yuav tau ntsib nrog lub tuam txhab koj qev nyiaj ntawd kom sai npaum li sai tau.

Associate Professor Grant hais tias "Yog muaj pov thawj txaus qhia tau tias yus yeej txom nyem tiag, ces tej chaw qev nyiaj feem ntau yeej txaus siab yuav pab yus, vim lawv los yeej tsis xav plam ib tug customer thiab."
Pedestrians walking past the Reserve Bank of Australia building in Sydney.
Lub txhab nyiaj Reserve Bank yeej tau nce kab theem paj ua ntuv zus kom thiaj tswj tau tej nyiaj kom tsis txhob poob nqe ntau ntxiv tuaj. Source: AAP / Bianca De Marchi
Nws tau hais tias tej zaum yus kuj muaj peev xwm sib khom kom tau 'mortgage holiday' - uas yog thov ncua tsis them tej nyiaj qev los yuav tsev ib ntus - tab sis yus tseem yuav tau them paj rau lub caij ncua tsis them ntawd thaum yus tau rov qav los them tej nqe yuav tsev ntawd txuas ntxiv.

Vim li ntawd Claud Von Arx uas yog ib tug neeg sab laj tawm tswv yim nyiaj txiaj uas ua hauj lwm ntawm lub koom haum Consumer Action Law Centre uas pab haiv neeg no daws lawv tej nuj nqes (National Debt Helpline), thiaj tau hais kom tej tuam txhab qev nyiaj tsis txhob tsub paj rau cov kev ncua tsis them tej nqe yuav tsev uas muab ncua ntawd thiab.

Txhais tau tias rov qab kho kom suav tsis txhob tau them paj nrog thiab, uas nws tau hais tias tej zaum yuav ua rau tej neeg qev nyiaj yuav tsev ntawd yuav tau them kim me ntsis rau yav pem suab, tab sis lawv yuav tsis tau them kim heev thaum tag caij 'mortgage holiday' lawm.

"Qhov ntawd yog qhov zoo dua cov kev yuav tau them paj tom qab thaum ncua tsis them tej nqe yuav tsev rau ib lub caij luv luv ntawd lawm, vim tej no haj yam yog tej yam tsis zoo rau tej neeg."

Mr Von Arx tau hais tias lwm txoj xub ke ces yog yus yeej muaj peev xwm sab laj nrog yus lub txhab nyiaj thiab muab hloov them paj rau ib lub caij twg xwb.

"Tej no yuav pab tau ib tug neeg qev nyiaj yuav tsev ib ntus rau lub caij muaj nyiaj tsawg zog. Tab sis nws hais tias 'kuj tseem muaj tej nqe ntau yam ntev ntxiv tuaj uas yuav tau them thiab vim rau qhov yus yeej tsis tau them tej peev uas yus qeev los yuav tsev li tsuas yog tias ntshe yus ho cia li ntsaws nyiaj kom sai sai kiag ntau ntxiv tom qab tuaj xwb."

Yog tham txog qhov ntev ntxiv tuaj ne?

Mr Von Arx tau hais tias tej txhab nyiaj yeej tsis tshua kam pab tej neeg txom nyem uas tsis muaj peev xwm them tau tej nyiaj qev los yuav tsev vim tau nce tej kab theem paj kim tuaj ntxiv.

Nws hais tias "Tej zaum lawv tsuas pab li ib ob hlis kom tus customer ntawm txheeb xyuas seb lawv yuav tau ua dab tsi ntev ntxiv tuaj xwb. Tag nrho tej customers yeej muaj cai thov kev pab cuam rau lub caij txom nyem, tab sis tag nrho tej txhab nyiaj kuj muaj cai tsis kam pab thiab."

Mr Von Arx tau hais tias tej koom haum sab laj txog nyiaj txiaj li National Debt Helpline ntawd, ces yeej tsim coj los pab tej neeg rau lub caij ntsib teeb meem nyiaj txiaj. Nws tau hais tias lawv muaj peev xwm pab tej neeg los txheeb seb ho yuav txuag tau tej nyiaj siv hauv lawv yim neeg li cas, thiab muaj ib co lus taw qhia rau tej neeg tias ho yuav mus sib khom li cas nrog tej neeg lawv nyiaj, thiab yuav pab tswj lawv tej nuj nqes.

Pushing a lender for a better mortgage rate is something Mr Von Arx encourages everyone to do. If they refuse to budge, he said it may be and seeking advice from a mortgage broker.
Associate Professor Grant tau hais tias tej neeg uas mloog tau tias xav them tej nqe yuav tsev kom tsawg rau lub caij ntev txiv tuaj ntawd kuj muaj peev xwm rub lub sij hawm them kom ntev ntxiv li rov qab mus refinance dua, tab sis kuj txhais tau tias yuav ua rau tau them paj ntau tuaj ntxiv rau lub caij uas yus yuav tau them tej nqe yuav tsev ntawd, thiab feem ntau mas yeej yog ib txoj xub ke rau tej neeg uas twb tau them los ib ntus lawm thiab yeej khaws tau nyiaj me ntsis los yog lub tsev ntawd twb tau nqe me ntsis lawm.

Mr Von Arx tau hais rau tej neeg nws pab tias yog tej yam tseem ceeb heev uas yuav tsum tau npaj lub tswv yim 'ob -plan B' tsam lwm cov xub ke yus xaiv ntawm ho siv tau tau hauj lwm. Uas yuav tau muag lub tsev ntawd los yog ho siv nyiaj superannuation coj los them.

Nws tau hais tias "Peb yeej ib txwm hais tias yog yus ua tus muag 'yus lub tsev' yuav zoo dua qhov hais kom txhab nyiaj ua tus muag, vim yus yog tus tswj tej txheej txheem no."

Nws tau hais ntxiv tias "Yog hais tias lawv lub tsev ntawd ntev ntxiv tuaj yeej yuav raug muag xwb xwb li, ces peb kuj yuav tham txog tej txheej txheem kom lawv ho daws tau tej xwm txheej no; li thov siv nyiaj superannuation tam li yog ib txoj xub ke uas hlub tej neeg raug kev txom nyem thiab."

Thaum twg mam li xaus tsis nce kab theem paj (interest rate) ntxiv lawm?

RBA yeej tau nce tej kab theem paj los ntev kom thiaj li cheem tau tej neeg tsis txhob siv nyiaj thiab tswj tau tej nyiaj kom tsis txhob poob nqe ntxiv, uas Txawm tias tus kab theem nyiaj poob nqes qe dua 8 feem pua raws li lub txhab nyiaj faj seeb haiv tau kwv yees tseg, los kuj yog ib tug kab theem nyiaj poob nqes siab tshaj plaws uas tau nce ntawm ib xyoos twg ntawd txij li xyoo 1990 los thiab.

Lub txhab nyiaj no tej ncauj lug uas nws tau qhia rau thaum lub ob hlis ntuj txog nws tej Monetary Policy, ces RBA tau hais tias nws kwv yees tias tus kab theem nyiaj poob nqe yuav poob los ua 4.75 feem pua rau xyoo no, thiab poob los ua 3 feem pua rau nrab xyoo xyoo 2025 lawm. Thiab nws xav pom kom tus kab theem nyiaj poob nqes no rov qab los nyog rau theem 2-3 feem pua xwb.

Peb lub txhab nyiaj loj ntawm plaub lub li — ANZ, NAB thiab Westpac — kwv yees tias tus kab theem paj yuav nce siab kawg nkaus txog 4.1 feem pua rau lub 5 hlis ntuj, hos Commonwealth Bank twv tias yuav nce txog li 3.85 feem pua rau nrab xyoo xyoo no.

Thiab lub txhab nyiaj Commonwealth Bank hais tias tej zaum RBA kuj yuav txo tus kab theem paj kom qes thawj zaug rau yav lig xyoo no thiab los kuj tau, ua ke no los ob lub txhab nyiaj li NAB thiab Westpac los kuj kwv yeej tias tej zaum ku yuav muaj tej no tshwm sim rau thaum ntxov xyoo tom ntej no los kuj tau.

His ANZ kuj kwv yees thiab tias kuj yuav txo kab theem paj kom qes rau lub 11 hlis ntuj xyoo 2024 no.

Thim lus: Zaj xov xwm no tsuas coj los qhia kom sawv daws paub txog qhov dav dav xwb. Xav kom koj mus ntsib ib tug neeg paub txog tej hauj lwm no zoo yog koj xav tau txais kev sab laj txog nyiaj txiaj.

Share
Published 7 April 2023 4:55pm
By David Aidone
Presented by Vixay Vue
Source: SBS


Share this with family and friends