Lian husi Mardi Gras - Istoria husi membru Timor-oan gay no lesbian iha premeira Marxa internasional

Timor-Leste pride group

Representante grupu lesbian ho gay husi Timor-Leste partisipa premeira vez iha Mardi Gras, Sydney 2 March 2024 Credit: Natalino Guterres

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Tinan ida ne'e marka istoria ba komunidade LGBTIQ iha Timor-Leste tanba premeira vez sira bele mai partisipa iha Marxa Mardi Gras iha Sydney Iha dia 2 de Marsu. Eventu ida ne'e hanesan eventu internasional ne'ebe sira partisipa. Maske marxa ida ne'e ba deit komunidade gay ho lesbian maibe halo ona parte husi istoria ba sira hotu. Esperensia ne'ebe mak signfikante tebes ba sira ne'ebe mak involve no mos ba sira nia komunidade iha Timor-Leste. Hanesan individuals sira ida-idak espresa sira nia sentimentu haksolok maske sira nia moris sei hasoru obstaklu husi sira nia familia, komunidade no sosiedade. Maibe sira hotu iha esperansa ba futuru atu ema hotu hare sira hanesan ema ne’ebe iha direitu atu moris no sira balun iha planu oinsa atu kontinua azuda no hadia liu tan individual husi grupu LQGBTIQ sira seluk nia moris iha Timor-Leste.


Istoria LGBTIQ nian iha Timor-Leste

Hanesan nasaun foun ne'ebe mak hetan independensia iha seculo rua nulu, Timor-Leste hasoru obstablu oi-oin iha desenvovementu nasau nian. Maibe liu husi esforsu no servisu hamutuk entre governu Timor-Leste nian ho setor hotu-hotu hanesan setor privadu, ONG lokal no internasional sira, Timor-Leste halo ona progresu signifikativu iha área prinsipál sira b iha infrastrutura fisiku no Umanu nian. Maibe, frajilidade nafatin sai dezafiu tanba Timor hasoru legadu konflitu husi pasadu nian. Ida ne'e laos deit iha infrastutura fisiku no umanu nian, maibe mos liga ho ema nia hanoin no perspetiva kona-ba fiar, lalaok, orientasaun seksual ema nian no seluk tan.
Pintura iha Cidade Dili hodi hatudu mos solidaridade ba komunidade LGBTIQ sira
Credit: Timor-Leste Pride
Desafiu ida mak kona-ba ema nia espetasaun iha sosiedade liga ba orientasaun seksual ema ida-ida nian. Hanesan sosiedade ne'ebe mak relijiosu tebes ho kultura ne'ebe mak forte, ema barak mak seidauk iha konhesementu no kompriensaun diak kona-ba komunidade LGBTIQ+ sira iha Timor. Komunidade ida ne'e hetan obstaklu ne'ebe signfikante tebes, laos deit husi sira nia familia maibe mos iha sosiedade rasik. Sira barak mak tenki subar sira nia identidade hanesan bermanek (lesbian) ou ka hanesan gay, transgender no seluk tan iha sira nia familia to'o sira boot.

Sira balun hatene ona sira nia orientasaun seksual husi kiik kedan kuandu sira nota sira la hanesan sira nia bin ka maun alin sira seluk. Balun fali foin deskobre sira nia-an depois de sira boot ona. Kualker maneira, sira hotu sei hasoru nafatin obstaklu liga ho sira nia presenza iha sosiedade; atu iha eskola, fatin servisu, asesu ba saude no mos seluk tan.

Natalino Guterres, ativista Timor-oan ba direitu LGBTIQ
Natalino Guterres , ativista Timor-oan ba direitu ema LGBTIQ nian iha marxa internasional Mardi Gras, Sydney 2024 Credit: Natalino Guterres
Iha tinan 2016, depois de fila husi nia eskola no involvementu iha barak marxa internasional barak iha liur, Natalino Guteress, hanoin atu halo buat ruma iha Timor. Natalino haktuir tuir katak nia senti laiha mudansa ba nia moris bainhira nia fila mai. Maske momentu ne'eb iha ona organizasaun CODIVA ne'ebe halo servisu ruma ba komunidade transgender.

Nune'e Natalino komesa halibur nia kolega husi komunidade ne'ebe mak hanesan atu halo buat ruma inkluido atu halo marxa iha Dili laran. Momentu ne'eba Tuir Nataino haktuir iha nia kolega balun ne'ebe hateten katak idea ninian atu halo marxa ne'e " manu nehan moris" ou ka imposibel atu halao.

Promove ligasaun no visibilidade iha Timor no arena internasional

Iha tinan 2016, Natalino ho nia kolega sira hari'i organizasaun ho naran "Hatutan" no husi ne'ebe sira halo atividade balun inkluido halo diskusaun ho juventdue sira kona-ba LGBTIQ no mos iha tempu hanesan konsege halo pride march ida, maibe momentu ne'ebe iha deit Xanana Reading Room, organiza hamutuk ho CODIVA.

Esforsu atu hetan rekonhesementu, ligasaun no visibilidade hanesan ema ne'ebe iha direitu hanesan mos ema seluk sem diskrimininasaun no tratamentu diferenti husi familia, komunidade, sosiedade no nasaun ikus mai hato'o duni husi grupu LGBTIQ iha Timor-Leste liu husi marxa diversidade ka pride March ne'ebe halao premeira vez iha Timor-Leste iha 2017. Marxa diversidade ba dahuluk ida ne'e hetan mos suporta husi governu no entidade sira seluk, no hetan mensagem forti husi Premeiru Minitru iha tempu ne'eba, Dr. Rui Araujo.

Alende Marxa diversidade hirak ne'e, atu haklean liu tan ema nia konhesementu no sentido kona-ba moris individual LGBTI nian, organizasaun hanesan Hatutan no sira seluk mos halo servisu makas ho fundus ne'ebe sira hetan atu fo liu tan konhesementu ba komunidade sira kona-ba LGBTIQ. Alende ne'e mos halo servisu advokasia hodi azuda individual sira husi bainhira sira hetan difikuldade iha sira nia moris liu husi Codiva, Hatutan ho Arquaris. Iha 2017, Natalino ho nia kolega sira mos halo video ida ho titlu " The road to acceptance ka Dalan ba simu malu" hanesan hatudu iha video link tuir mai ne'e.
Tuir Natalino, organizasaun Hatutan ho sira seluk uza video ne'e hanesan mos edukasaun ka konhesementu ba komunidade no sosiedade sira iha Dili no mos iha Munisipiu no area rural sira seluk.

Depois de susesu ho marxa diversidade iha tinan 2017, Natalino ho nia kolega sira kontinua halo marxa ne'e iha tinan 2018,2019, 2022 no 2023 no sira mos hamosu moviementu ida naran " Timor-Leste pride". Marxa hirak ne'e hetan partisipasaun ne'ebe mak forte tebes husi individual, organizasaun lokal no internasional, governu no igreija mos. Partispante sira sente orgulho tebes ho marxa ida ne'e, liu-liu sira ne'ebe mak hetan mos konhesementu husi sira nia familia inkluido ba Natalino rasik.

Marxa Diversidade iha Timor-Leste
Credit: Timor-Leste Pride
Maibe Mehi atu hetan rekonhesementu husi komunidade laos deit para iha Timor, grupu ida ne'e mos koko atu ba partisipa iha arena internasional. Tuir Natalino haktuir katak' Timor-Leste atu partisipa iha Mardi Gras kleur ona. Nia hasoru malu ho board member ba word pride iha liga Asean iha korea. Momentu ne'eba sira husu ba Timor-Leste atu vota ba Australia hodi sai world pride. Wolrd pride ne'e akontese tinan tolu dala ida no iha tinan 2023 halao iha Sydeney, Australia. Timor-leste atu mai iha 2023 atu iha flow rasik maibe la konsege mai tanba sirkumtansia ne'ebe mak iha. Lian esperansa mak mai kanta iha Sydney iha momentu ne'eba no partisipa iha eventu ne'e maibe laos sira la marxa representa nasaun.

Tinan ida ne'e, ho azuda husi individual balun inkluido Nuno Carascalao ne'ebe durante nee servisu iha setor divertimentu iha Sydney, no mos azuda husi individual, organizasaun no mos fundus husi GofundMe, Timor nia reprezentante nain sanulu husi komunidade gay ho lesbian bele duni mai partisipa iha Mardi Gras Sydney ne'e. Partisipasaun ida ne'e marka hanesan partisipasaun Istoria no dahuluk ba grupu ida ne'e no mos ba Timor-oan sira balun mos. Sira hotu senti orgulho tebes ho representasaun ida ne'e.

Kiki hatete katak " eventu ida ne'e furak tebes. Nune'e mos Ceci (laos naran lolos) " senti kontente no orgulho. Nunu Carrascalao mos senti privelijiu tebes bele azuda nia kolega LGBTIQ sira iha Mardi Gras ne'e.
Visibilidade mak hanesan chave ba komunidade LGBTIQ no ida ne'e importante tebes atu hatudu sira nia ezistensia ba sosiedade
Marxa ida ne'e espesial tebes tanba sira marxa lori nasaun nia naran no ho sira nia tema rasik. Tema ne'ebe sira hili tuir tema ne'ebe mak komisaun organizadora fo ne'ebe ho titlu " Ami nia futuru" ka our future". Grupu Timor-oan nian hetan azuda husi Nunu, timor-oan ida ne'ebe muda mai hela iha Australia husi kiik ne'ebe pinta uma tradisional Timor nian no uza tema " Honoring heritage while celebrating the future". Nunu hatete
Natalino Guterres ho Nunu Carrascalão hamrik iha oin iha Mardi Gras Sydney
Reprezentante grupu Lesbian ho Gay Timor-Leste nian iha Mardi Gras Sydney, Marsu 2024 Credit: create.love
Iha intervista ho SBS Lian Tetum, partisipantes sira balun, tantu sira ne'ebe hela iha Australia no mos sira ne'ebe mai husi Timor, senti orgulho ho sira nia an, no senti hetan valor boot husi esperensia ida ne'e. Timor-oan ida ne'ebe hela iha Sydney ho naran, Maria Tilman, hato'o katak nia senti kontente tebes bela partisipa hamutuk iha grupu Timor-Leste nian maski nia hela iha Australia. " Ami komunidade hanesan tenki hare malu, kuandu ba Timor sira bele hare hau hanesan hau hare sira iha Australia".
uma tradisional Timor nian hatudu iha Marxa Mardi Gras 2024
Partisipante gay ho lesbian reprezenta Timor-Leste ho uma tradisional Timor nian iha Marxa Mardi Gras 2024 iha Sydney Credit: credit.love
Sentimentu hanesan hato'o mos husi Natalino, Nuno, Kiki no Ceci (laos naran los) ne'ebe emphaje katak sira hotu hakarak ema atu respeita no trata sira hanesan ema seluk. Sira mos dehan eventu ida ne'e fo fiar metin ka konfiansa ba sira atu lao nafatin ba oin tuir identidade ne'ebe sira iha. Sira hatete mos eventu ida ne'e diferensia tebes ho Marxa diversidade ne'ebe sira halo iha Timor, tanba iha ne'e sira senti duni ema nia suporta bainhira sira maxa no mos bainhira sira fila ba uma. Natalino mos hatete; nia senti emosional tebes iha momentu ne'eba.

Hau nia sentimentu iha Mardi Gras ne'e hanesan mos bainhira ita halo marxa premeira vez iha Timor. Nune'e mos hanesan bainhira ita deklara ita nia independensia iha dia 20 de Maio
Maria Tilman, Timor-oan mixtura ho Australia
Maria Tilman, Timor-oan ida ne'ebe hela iha Australia partisipa mos iha Marxa Mardi Gras ne'e hamutuk ho individual sira seluk husi Timor Credit: Imagon
Tanba iha Timor ema barak mak suporta maibe la suporta liu. Ita kontente durante marxa maibe fila ba uma ita nia moris tuir sira nia hakarak laos tuir ita nia hakarak.

Planu Tuir mai ba komunidade LGBTIQ

Ba individual sira hanesan Natalino, Nunu, Maria, Kiki ho mos sira seluk ne'ebe mak partisipa ona iha Marxa diversidade iha Dili no Australia, sira iha ona laran metin no fiar atu lao ba oin nafatin maske sira nafatin hasoru obstaklu. Maibe ida ne'e la hanesan ho sira ne'ebe hela area rurais, sira ne'ebe mak tauk atu fo hatene ba sira nia familia, sira ne'ebe iha institusaun balun ne'ebe halo sira tenki subar sira nia identidade.. ba sira funu sei naruk. Maibe organizasaun hanesan Hatutan, Codiva no Arquaris tuir planu sei kontinua nafatin fo konhesementu ba komunidade no sosiedade Timor nian, liu2 ba familia LGBTIQ nian atu simu sira nia familia ne'ebe mak iha identidade ida ne'e sem deskriminasaun.

Grupu ida ne'e mos iha planu atu partisipa iha World Pride ka Marxa Internasional ba LGBTIQ sira iha Washington, DC iha tinan 2025.

Natatino, Nuno ho kolega iha Mardi Gras, Sydney 2024
Credit: credit.love
Nunu mos iha planu atu ba Timor hodi servisu hamutuk ho governu Timor-Leste ho Natalino no organizasaun LGBTIQ nian atu desenha mos lafaek ne'ebe sei halo ho recyble plastik hanesan identidade Timor nian iha World Pride iha Washington.

Atividade sira ne'e hotu atu fo liu tan konhesementu ba ema iha Timor no mos iha liur kona-ba komunidade LGBTIQ nian. Esperansa husi ita nia maluk LGBTIQ simples deit atu sira nia familia, komunidade, sosiedade no nasaun simu sira hanesan ema umanu sira seluk.

Share