Viva: Poob hauj lwm thaum 55 xyoos.

Jobsearch

Nrhiav hauj lwm ua-CCO Creative Commons Source: Getty Images, Pixabay

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Cov neeg ua hauj lwm uas muaj hnoob nyoog lawm tseem raug lwm tus faib cai thaum lawv mus nrhiav hauj lwm ua txawm tias lawv yog cov neeg muaj txuj ci, paub hauj lwm zoo thiab ua tau hauj lwm tiav ntau yam.


Lub tsev kawm qib siab University of South Australia yeej lees paub tias vim muaj kev pauv hloov sai heev rau tej ib puag ncig tsis hais tej neeg, tej chaw ua hauj lwm thiab cov technology, yog li peb sawv daws thiaj yuav tsum tau pauv hloov raws, yoog kom tau raws thiab rov qab kawm tej txuj ci tshiab thiab npaj kom peb muaj tej tswv yim laj lim tshiab mas peb thiaj yuav raws cuag cov kev pauv hloov no.

Raws li lub koom huam pov pug leej tib neeg txoj cai the cov kev teeb txheeb tau qhia, yeej tseem muaj cov teeb meem uas tej chaw ua hauj lwm faib cai cov neeg muaj hnoob nyoog, thiab yeej muaj ntau yam laj thawj ua rau tseem muaj ib txhia lagluam los yog cov tswv lagluam faib cai cov neeg no txawm tias Australia yeej tau tsim tsab cai uas yog tsoom hwv teb chaws Atralia tsab cai uas txwv tsis pub faib cai cov neeg muaj hnoob nyoog ntawd.

Cov laj thawj ntawd ces muaj txog li 14% hais tias cov laus tej txuj ci thiab kev txawj ntse siv tsis tau hauj lwm thiab qub heev lawm, tseem muaj cov neeg txog li 44% totaub yuam kev tias xyov cov laus no puas paub ua hauj lwm thiab xyov kawm puas tau cov txuj cu los yog tswv yim tshiab los ua tau hauj lwm txuas ntxiv. Tab sis lub koom haum Australian Human Rights Commission yeej txheeb tau tias tseem muaj cov neeg ua hauj lwm uas muaj hnoob nyoog no txog 58% los sis yog txhua txhua 3 tug ntawm 5 tug twg raug lwm tus faib cai thiab tsis kam ntiav lawv ua hauj lwm vim tib tias lawv laus heev lawm.

Career transitioning
Career transitioning-Australian Human Rights Commission Source: Australian Human Rights Commission
Daim duab no qhia tau tias yog koj muaj hnoob nyoog tshaj 50 xyoo thiab poob hauj lwm tsis tau hauj lwm ua los twb vim yog tseem muaj neeg ntau nqe yuam kev rau koj tias koj tej txuj ci qub thiab siv tsis tau rau tej hauj lwm niaj hnub ua tam sim no lawm thiab tej zaum koj yuav tsis muaj peev xwm kawm tau cov txuj ci tshiab los siv.

Ces thiaj ua rau muaj cov neeg muaj hnoob nyoog mus rwg npoj tawm tsam tsis pom zoo rau cov kev faib cai lawv thiab tsoom hwv teb chaws Australia los yeej tau tsim cai coj los tswj tej lagluam thiab tej koom haum kom tsis txhob faib cai tej neeg no los lawv tseem raug cov teeb meem no quj qees thiab.

Yog li tsuas tshuav tib txoj hauv kev lawm xwb uas yog yuav tsum tau rov qab mus kawm kom paub tej txuj ci ua tej hauj lwm tam sim no los yog mus kawm ua dua cov hauj lwm tshiab, thiab yuav tau ua zoo xav seb yus muaj peev xwm rau kis twg, tau ua tau dab tsi zoo thiab ua tau tiav los yog paub ua yam ntawd ces yuav tau los ua yam hauj lwm yus nyiam ua ntawd thiab muaj tej kev paub no coj los teev zwm rau hauv yus daim ntawv resume qhia txog yus txoj kev kawm thiab kev ua hauj lwm tseg kom thiaj pab yus nrhiav tau hauj lwm tshiab ua txuas ntxiv.
Txawm yuav muaj ntau yam xov xwm tau qhia tag li xub tau hais saum toj no lawm los, raws li tsoom hwv lub tuam chav tswj peev txheej tsab ntawv cej luam qhia txog ntau phaum neeg Australia uas tau sau rau xyoo 2015 The Treasury, 2015 Intergenerational Report Overview uas kws yees txog tias seb teb chaws Australia lub neej pem suab rau xyoo 2055 yuav zoo li cas ntawd yeej tau kwv yees tseg tias pej xeem Australia yuav muaj hnoob nyoog nyob tau ntev tuaj ntxiv ze txog li 100 xyoos los yog poj niam nyob txog 96.1 xyoos hos txiv neej nyob ntev txog 95.1 xyoos, yuav muaj cov neeg muaj hnoob nyoog tshaj 65 xyoo tshaj 2 npaug tuaj ntxiv thiab muaj cov neeg muaj hnoob nyoog 100 xyoo txog li 40,000 tus neeg lawm. Qhov no txhais tau tias ntshe peb tseem yuav tau ua neej nyob ntxiv txog li 40 tawm xyoo tom qab peb so tsis ua hauj lwm lawm thiab.
Yog li no cov peb thiaj yuav tau los npaj seb yuav kawm kom paub ua tej hauj lwm peb niaj hnub ua tam sim no txuas ntxiv los yog peb yuav pib kawm dua cov hauj lwm tshiab kom thiaj nrhiav tau hauj lwm ua rau yav pem suab rau lub caij uas nom tswv Australia tau teev hnoob nyoog 67 xyoo rau xyoo 2023 mam li muaj cai so tsis ua hauj lwm thiab tau cov nyiaj laus pension los yog superannuation ntawd siv.

Yog li ces peb thiaj ua neej taws tsau tsis pom tom ntej seb yuav zoo li cas ntxiv yog tias peb tsis npaj peb tus kheej raws ntiaj teb cov kev pauv hloov tam sim no.

Txawm li cas los tsis ntev los no tseem hwv Australia kuj tau txhawb nqa kom tej tuam txhab lagluam thiab tej koom haum ntiav cov neeg muaj hnoob nyoog ua hauj lwm ntawm lawv tej tuam txhab thiab ceev tej neeg no tseg kom tau ua hauj lwm nrog lawv lub tuam txhab ntev ntxiv mus kom lawv tau ib cov nyiaj paj tshab los ntawm tsoom hwv thiab.

Raws li tau muaj cov kev teeb txheeb tsis ntev los no ntawm lub chaw teeb txheeb Centre for Workplace Exelence ntawm txhooj faj lem University of South Australia kuj tau txheeb tau ntxiv tias muaj cov neeg ua hauj lwm uas muaj hnoob nyoog lawm ze txog li ib feem peb uas mus nrhiav hauj lwm ua tom tej chaw ua hauj lwm raug tej lagluam faib cai tsis pub hauj lwm rau alwv ua. Vim cov neeg muaj hnoob nyoog tshaj 55 xyoos no yuav tau siv sij hawm txog li 1 xyoos thiab 5 hlis (68 weeks) los yog siv sij hawm ntev tshaj cov hlua txog 2 npaug mas mam li nrhiav tau hauj lwm ua diam.

Yog li peb yuav tau npaj peb tus kheej li cas kom thiaj nrhiav tau hauj lwm ua?

Val Wood uas yog ib tug poj niam muaj hnoob nyoog 56 tau poob nws txoj hauj lwm full-time tam li yog tus neeg tswj ntaub ntawv ntawm tsoom hwv tej tuam chav hauj lwm los ua cov hauj lwm hu xov tooj muag khoom (telemarketer), uas nws yuav tsum muag kom tau khoom raug nyiaj txog li AUD 100 rau lub sij hawm 3 teev uas nws ua hauj lwm ntawd, tsis li ces nws yuav tsis tau txoj hauj lwm no ua ntxiv lawm. Yog li nws tiaj ua ib siab rov qab mus kawm community work los ua hauj lwm pab tej neeg zejzog, thiab nws cia siab tias yog thaum nws kawm tiav lawm nws yuav tsis ua txoj hauj lwm muag khoom no lawm. Thiab nws tseem qhia ntxiv tias ntshe nws tseem yuav tau ua hauj lwm yam tsawg li 10 xyoo ntxiv.

Lub tuam txhab nyiaj tau tshaj xov xwm tias yog thaum ib tug pej xeem Australia muaj hnoob nyoog 60-64 xyoo thiab so tsis ua hauj lwm lawm ces tsim nyog lawv yuav tsum tau muaj nyiaj yam tsawg xws poj niam yuav tsum muaj yam tsawg li AUD 157,000 hos txiv neej yuav tsum muaj yam tsawg tshaj li AUD 270,000. Thiab koj muaj peev xwm mus txheeb tau koj cov nyiaj superannuation ntawm tsoom hwv lub koom haum Australian Securities & Investments Commission lub vassab tau.

Muaj 3 txoj kev xaiv ua lub neej rau koj thaum koj so tsis ua hauj lwm lawm seb koj tsuas xav ua lub neej yooj yim, ua tau lub neej ib nyuag zoo zog los yog ua kom tau lub neej li koj ntshaws uas muaj 2 yam kev ua lub neej rau cov neeg tsis muaj txij nkawm thiab nws nyob nws ib leeg xwb thiab cov yim neeg uas muaj 2 tug txij nkawm nyob ua ke yuav tau siv nyiaj sib txawv li daim duab hauv qab no txij li hnub tim 1 lub 1 hlis ntuj xyoo 2017.

Thawj daim no yog cov txij nkawm muaj 2 leeg ua neej nyog ua ib yig uas so tsis ua hauj lwm.

Couple retiree
Couple retiree and type of lifestyle-Superguide Source: Superguide

Daim duab ob yog cov neeg uas tsuas muaj tib tug poj niam los yog tib tug txiv neej hauv tsev neeg xwb.

Single retiree
Single retiree-type of lifestyle-Superguide Source: Superguide
Tab sis raws li lub chaw teeb txheeb the Centre for Workplace Excellence ntawm lub tsev kawm qib siab University of South Australia tau qhia tseem muaj cov neeg Australia hnoob nyoog tshaj 50 xyoo txog li ib feem 3 muaj nyiaj tseg dua AUD 100,000 xwb. Qhov no qhia tau meej tseeb lawm tias cov neeg no yuav tsis muaj nyiaj txaus coj los siv rau lub caij lawv so tsis ua hauj lwm thiab tseem yuav ua lub neej ntau caum xyoo ntxiv. Tsis tas li no los thaum cov neeg no so tsis ua hauj lwm lawm ces yuav tsis muaj neeg txaus los ua hauj lwm them se kom nom tswv tau nyiaj txaus coj los siv pab cov nyiaj laus (pension) thiab tsim cov kev tu tsom kwv saib xyuas cov laus (age care) rau cov neeg no siv thiab. Yog li ces tej zaum txawm lawm tawm lawm los ib txhia tseem yuav tau ua hauj lwm txuas ntxiv thiab tsoom hwv yeej xav txhawb nqa kom lawv ua hauj lwm kom ntev li ntev tau.

Tomas Lillyman uas yog ib tug neeg sab laj tawm tswv yim qhia tej neeg mus nrhiav hauj lwm ua (Career Counsellor) los kuj tau qhia tias cov me yes mus kawm tej sob kawm ntawm TAFE Queensland ntawd los yeej muaj ib feem tsib yog cov neeg tsiv teb tsaws chaw thiab neeg thoj nam uas muaj hnoob nyoog tshaj 40 xyoo mus txog 60 xyoo uas tseem tau mus kawm ib cov hauj lwm tshiab tom qab lawv kawm ntawv thiab lus Askiv (English) tas lawm.
Mr. Lillymand hais tias "Tej zaum lawv kuj yuav nrhiav tau hauj lwm ua thiab tom qab kawm ntawv Askiv tas lawm, tab sis txawm lawv paub lus Askiv zoo thiab yeej ib txwm tau ua dua hauj lwm dhau los los yog muaj cov qualification dhau los los qhov no yeej yuav pab tsis tau kom lawv mus nrhiav tau ib txoj hauj lwm ua ces thiaj ua rau lawv yuav tsum tau mus kawm dua ib cov hauj lwm tshiab."
Yog li ntawd nws thiaj qhia tias peb yuav tsum xyaum thiab kawm kom peb paub thiab muaj tej txuj ci coj los siv ua tau tej hauj lwm tam sim no thiab yuav tsum paub cov txuj digital technology no ntxiv mas peb thiaj yuav nrhiav tau hauj lwm ua.

Kim. Tomas Lillyman los kuj xav qhia kom tej neeg sawv daws mus txheeb xyuas lub tuam txhab , uas yog ib lub tuam txhab npaj cov neeg xav nrhiav hauj lwm ua thiab cov tuam txhab lagluam xav nrhiav neeg ua hauj lwm kom tau sib ntsib thiab tau neeg los ua hauj lwm los yog ho nrhiav tau hauj lwm ua no thiaj tau qhia tias kom peb txheeb xyuas seb tej tuam txhab lagluam xav tau cov neeg muaj hom txuj ci dab tsi thiab paub ua hauj lwm dab tsi.

Hos Jacqui Rochester los kuj qhia tias peb yuav tsum tau mus xyaum thiab kawm hom txuj ci los yog hom hauj lwm uas tej tuam txhab lagluam xav tau ntawd thiaj yuav pab kom peb tau hauj lwm ua.
Jacqui Rochester qhia tias ''Cov neeg muaj hnoob nyoog tshaj 55 xyoos ntawd ces pheej nyiam nyog twm zeej tsis mus poo nrog lwm tus lawm ces lawv thiaj tsis muaj cov kev sib txuas lus nrog lwm tus kom thiaj paub tias seb puas muaj hauj lwm qhov twg ua ces lawv thiaj nrhiav tsis tau hauj lwm ua."
Jacqui Rochester thiaj tau qhia ntxiv tias tej neeg npaj tau lawv tus kheej zoo thiab qhib siab rau tej cib fim tshiab los yog cov tswv yim tshiab uas lawv muaj peev xwm yua ua tau ib yam tshiab yuav muaj peev xwm hloov thiab tig tau cev yooj yim mus ua dua lwm yam hauj lwm tshiab, vim lawv tau ntau yam tswv yim los ntawm lwm tus thiab lawv yeej paub thiab txheeb tau lawv tus kheej tias nyiam ua dab tsi thiab muaj peev xwm ua tau dab tsi tiag lawm, tsis tas li no los lawv yeej kub siab lug koom nrog lwm tus mus ua hauj lwm yeem thaj (volunteer) kom muaj txuj ci tshiab los yog paub ua cov hauj lwm tshiab thiab kawm tej txuj ci thiab hauj lwm tshiab uas yog tej yam tseem ceeb heev yuav pab kom lawv nrhiav tau hauj lwm ua thiab tseem tau txais kev noj qab nyob zoo rau lawv los sis pab kom lawv rov qab ntseeg lawv tus kheej tias yeej muaj peev xwm nrhiav tau hauj lwm tshiab ua thiab ua tau lub neej txuas ntxiv tau thiab.

Rochester kuj txheeb tau ntxiv tias cov neeg Australia uas yug txawv teb chaws uas muaj hnoob nyoog tshaj 50 xyoo uas tsiv tuaj nyob teb chaws Australia no muaj peev xwm nyiaj ntxeem nrog ntau yam teeb meem nyuaj tshwm sim rau lawv lub neej tau zoo dua cov neeg yug hauv teb chaws Australia no thiab.
Nws hais tias “Kuv xav tias yeeb vim yog tej neeg hais no yeej ib txwm ntsib tej teeb meem tshwm sim rau lawv yam lawv tsis nco faj txog dua los lawm hauv lawv lub neej ces lawv thiaj yoog tau thiab nyiaj ntxeem tau nrog tej teeb meem no tau zoo dua. Vim lawv yeej lees paub tias tsis yog txhua tsav yam hauv lub neej no yuav nyob ruaj nreeg mus tag ib sis."
Txawm tias koj ntsib teeb meem txom nyem nyiaj txiag tsis txaus siv los koj yeej muaj cai thov tau ib cov nyiaj pab cuam los ntawm tsoom hwv Australia lub chaw pab cuam zej tsoom Centrelink tau thiab yog tias koj yog pej xeem Australia, koj yog cov neeg tau cov visa pov puag los sis yog cov neeg tau visa nyob ruaj (permanent resisent) hauv teb chaws Australia no.
Mandy Barton uas yog Centerlink tus neeg qhia cov xov xwm cua tshuam txog tej nyiaj txiag pab rau cov neeg txom nyem hais tias “Cov nyiaj “Newstart Allowance” yog cov koj muaj cai thov los pab rau koj rau lub caij koj poob hauj lwm los yog tsis tau hauj lwm ua. Tab sis koj yuav tsum tau mus ua ntau yam hauj lwm li nom tswv tau teev kom koj mus ua xws li mus nrhiav hauj lwm los yog mus kawm thiab xyaum kom tau hauj lwm tshiab ua. Tab sis kuj nyog ntawm seb koj tseem tib tug hluas tab seeb xwb los yog koj muaj cuab yig, seb koj ho puas muaj poj niam tub se los sis seb 14 hnub dhau los koj ho khwv tau nyiaj ntau npaum li cas xwb."
Txawm li cas los Tomas Lillyman uas yog ib tug neeg sab laj tawm tswv yim pab lwm tus nrhiav hauj lwm ua yeej ntseeg tias yog cov neeg muaj hnoob nyoog no los ua tib zoo kholawv cov resume thiab sau tsab ntawv teb raws li tej tuam txhab lagluam xav tau ces tej zaum cov neeg no tseem yuav muaj cib fim zoo kom lawv tau hauj lwm tshaj cov hluas lawm thiab.
Lillyman hais tias “Vim rau qhov lawv paub ua dua ntau yam hauj lwm los lawm. Lawv yeej peem tsheej neeg thiab ua tau tej hauj lwm tiav ntau yam zoo, lawv paub teb tej lus nug thaum mus nrhiav hauj lwm ua. Yog tias lawv qhia txog tej yam lawv muaj peev xwm ua tau zoo thiab qhia txog tej txuj ci lawv muaj los yog yoog tau thiab siv tau tej txuj ci ua txoj hauj lwm tshiab tau thiab tham txog lawv cov kev rau siab thiab kub siab ua hauj lwm lawm ces tej tuam txhab lagluam yeej pom tau tias lawv yuav yog ib tug neeguas tsim nyog ntiav los ua ib txoj hauj lwm lawm."#

Nyeem tau ntxiv hauv qab no:

  1. The Treasury, 2015 Intergenerational Report Overview, 2015 at:

  2.  
    Deloitte Access Economics, Increasing participation among older workers: The grey army advances, 2012 at:

  3. SEEK is an Australian company who facilitate matching between job seekers and companies at:
  4. Australian Human Rights Commission National prevalence survey of age discrimination in the workplace 2015 report at:
  5. AMP's news on how much should an average Australian have in their super:
  6. The Age Discrimination Act 2004 (Cth) (‘AD Act’) is the Australian federal law that prohibits age discrimination:
  7. Age discrimination informaton:
  8. Centrelink's Newstart Allowance:
  9. How much super do you have to live your retirement comfortably?
Mloog tau xov xwm ua lus Hmoob ntawm xov tooj cua SBS Radio Hmong Program ntxiv tau rau ntawm lub vas sab rau ob hnub xws li hnub zwj Teeb (Thursday) 6pm AEDT-Australian Eastern Standard Time thiab hnub zwj Hnub (Sunday) 11 am AEDT; download tau SBS Radio App kom koj mloog tau xov tooj cua SBS Radio Hmong Program tau ntawm App Store thiab ntawm Google Play los yog download xov xwm kaw ua suab (Podcasts) ua lus Hmoob thiab lus Askiv tau ntawm los sis download tau ntawm thiab ntawm iTunes  tuaj koom ua tub koom siab thiab koom mloog tau tau ntawm #SBSHmong lub Facebook page tau.

Share