Unidade no rezilensia: Timor-oan sira iha Australia fó onra ba sira nia abut no sakrifísiu.

Jerasaun foun Timor-oan iha Melbourne hatais ropa tradisional Tais

Grupu dansa husi jerasaun foun Timor-oan iha Melbourne, Australia Credit: Endeavour United Club, Melbourne Timorese Community

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Ba komunidade Timor-oan sira ne’ebe mak hela iha Mebourne, Australia selebra loron restorasaun independensia Timor nian importante tebes ba sira maski tarde oituan. Tinan-tinan sira sempre hamutuk hodi selebra loron importante ida ne’e. Ba sira selebrasaun ida ne’e hametin liu tan sira nia sentimentu de pertensia no identidade ne’ebe sira hotu orgulho hanesan Timor-oan hela iha Australia. Tinan ida ne’e sira hili tema “ fila fali ba ita nia abut” ka back to our roots hanesan tema ba sira nia festa. Tema ida ne’e tuir Presidente Endeavaour United ho Melbourne Timorese Community, Vitor Lemos’ fo hanoin ba sira hotu, liu2 ba jerasaun foun sira atu hametin sira nia kultura no hatene istoria kona-ba ita ne’e mai husi ne’ebe; ita nia inan-aman moris iha ne’ebe, nune’e bele loke sira nia neon no hatene liu tan. Iha selebrasaun importante ida ne’e iha mos animasaun husi komunidade sira liu husi kanta, dansa tradisional, toka musika Timor nian no oferese mos tradisional Timor nian. Sira hotu mos selebra no fo onra ba sira nia membru individual balun ne’ebe hetan konde korasaun husi governu Timor-Leste ba sira nia luta iha diaspora.


Papel Timor-oan sira iha diaspora ba Independensia

Komunidade Timor-oan iha Australia halo papel ne'ebe importante tebes iha luta ba independensia Timor-Leste nian, durante tinan okupasaun Indonesia. Timor-oan sira hamutuk ho ativista Australianu barak mak organiza protesta, koordena eforsu atu tau hamutuk fundu, no husu governu Australia atu loke sira nia hanoin foti desizaun forte hasoru okupasaun Indonesia iha Timor. Alende ne'e, sira mos esforsu rekursu no apoiu tomak hanesan aimoruk, ai-han no ajuda seluk hodi hamenus ema Timor-oan sira ne'ebe afetadu husi konflitu funu nian. Kontribusaun komunidade Timor-oan iha diaspora inkluido iha Australia sai nudar instrumentu ida ba luta independensia Timor-Leste nian, ne'ebe sira hatudu husi sira nia aktivismu no solidaridade husi dook. No grupu Timor-oan ida ne'ebe mak fo suporta barak mos mak husi individual balun ho komunidade Timorense iha Melbourne. Nune'e iha komemorasaun dia 20 de Maio tinan ida ne'e, governu Timor-Leste fo onra konde korasaun ba ativista individual sira ne'ebe mak luta iha Australia.

Joaoquim Santos, hanesan membru ativista husi komunidade Timor-oan iha Melbourne ne'ebe mak simu mos onra ida ne'e, hatete katak; Estadu Timor-leste atribui medalha ba ami nain 5 husi Melbourne maibe ida laos deit ba imi individual maibe mos mos komunidade hotu ne'ebe mak suporta iha tempu ne'eba.
Whitney Goncalves, Vitor Lemos, Sabina Santos, Joaquim Santos
Whitney Goncalves, koordenara Melbourne Timorese Community; Vitor Lemos, Presidenti Endeavour United Club ho Melbourne Timorese Community; Sabina Santos, membru kanta grupu Naroman; Joaquim Santos, membru individual husi MTC ne'ebe hetan konde korasaun husi governu Timor-Leste iha dia 20 de Maio tinan ida ne'e.
Joaoquim hatete" Medalha ida ne’e hanesan konde korasaun atribui ba ema individual ne’ebe dedika sira nia an ba luta Timor nia independensia. Maibe, ami la servisu mesak, ami servisu ho komunidade Timor-oan sira iha Melbourne hamutuk ho ita nia maluk sira Movimentu Soliedariedade nian, para bele hamutuk bele kontinua tau presaun ba governu Australia iha momentu ne'eba, hodi bele muda nia politika iha relasaun ho okupasaun Indonesia nian ba ita nia rain"

Felisitasaun ba simu onra ida ne'e laos deit senti husi individual sira ne'ebe mak simu onra hanesan Joaquim Santos no mos sira seluk, maibe mos husi komunidade Timor-oan sira iha Melbourne ne'ebe hato'o sira nia sentimentu kontente husi sira nia reprezentante Presidenti Endeavour, Vitor Lemos iha nia diskursu bainhira loke festa ne'e.

Endevour United Club ho nia grupu, Melbourne Timorese Community

Endeavour United Club, mak klubu ida ne'ebe hari'i husi refujiadus 18 pesoas, mane ho feto, iha 1988. Ema 18 pesoas ne'e ema Timor-oan hotu deit no momentu ne'ebe sira hari'i ekipa ida. Husi ekipa ida ne'e sira komesa partisipa iha joga oi-oin no manan kampianatu barak sae to'o liga boot. Husi esperensia sira ne'e hotu sira komesa tan hari'i ekipas barak tan no to'o ohin loron klubu ne'e iha ona 25 ekipas ho 300 jogadores. Tuir Presidente Endeavour, Vitor Lemos, haktuir katak "Melbourne Timorese Club mak hanesan naran premeiru ne'ebe Timor-ona sira hili momentu hari'i klubu ne'e. Maibe federasaun la fo ami atu uza naran etniku nian, tanba ne'e kria fali grupu ida ho naran Endeavour United Club. Husi klubu ne'e depois hamosu fali grupu ramu ho naran "Melbourne Timorese Community" ka MTC ne'ebe sai ramu konsentra vida kultura, sosial, amizade no mos fundraising no komemora loron boot sira hanesan ne'e. MTC mos mos halo atividade sira kultural sira hanesan hanorin labarik sira kanta, dansa no seluk tan.
Vitor Lemos, Presidenti Endeavour United Club & Melbourne Timorese Community
Presidenti Endeavour United/MTC hato'o nia diskursu iha festa selebrasaun restorasaun independensia iha Melbourne iha dia 15 de Junho 20124
Whitney Goncalves hanesan koordenador ba MTC emphaze mos katak " MTC nia knaar iha Endeavour nia laran mak atu organiza atividades sosial sira ne'ebe mak bele halibur komunidade sira iha programa sira hanesan eventu kultural, festa, no mos fundraising sira.

Whitney hanesan Timor-oan joven ida ne'ebe moris no boot iha Cairns, Australia. Hudi kiik kedan nia gosta organiza eventu ba nia familia sira, tanba ne'e bainhira membru MTC sira hili nia sai koodenaradora, nia senti priviliju tebes " Hau senti previlieju tebes bele hetan konfiansa husi membru senior sira hanesan Carla dos Santos, Nunu Machado, Nunu da Cunha, Aderito Soares and Amilcar Araujo. Sira fo fiar ba hau atu koordena programa social nian husi festa ba programa sira seluk".
Koa kek husi Presidenti Endeavour United Club hamutuk ho nia membru komunidade Timor-oan sira iha Melbourne iha festa selebrasaun Restorasaun Independensia
Presidenti Vitor Lemos ho kordenadora MTC, Whitney Goncalves koa kek hamutuk ho membru Timor-oan sira ne'ebe mak simu konde korasaun husi governu Timor-Leste iha dia 20 de Maio.
Festa Selebrasaun ho tema " fila fali ba ita nia abut"

Selebrasaun festa restorasaun independensia ida ne'e maske tarde oituan ba komunidade sira iha Melbourne, maibe nakonu ho domin, alegria no harmonia bainhira komunidade sira hasoru malu fali iha fatin selebrasaun ne'e . Festa ho tema “ fila fali ba abut” hili hanesan tema hodi demonstra dansa, kanta no animasaun musika ne'ebe liga ho kultura no valor Timor nian. Husi benvindu ne’ebe aprezenta husi jerasaun foun mane nain rua ne’ebe mak bidu hodi kaer surik, tuir kedan ho benvindu ofisial ba konvidadu sira husi Presidenti Endeavour United Club, Vitor Lemos no loke mos ho knananuk hymnu nasional "Patria, Patria" husi grupu Naroman, hatudu kedan oinsa mak Timor oan sira apresia sira nia valor kultura iha seremonia ofisial hanesan ne'e. Atu halo kompleta liu tan, reprezentante sira husi Endeavour United ho MTC hamutuk ho membru individual sira ne'ebe simu medalha konde korasaun hamutuk koa keek ne'ebe mak inveita ho bandeira Timor-Leste, no kontinua ho dansa kultural husi grupu dansa jerasaun foun husi MTC no mos knanauk husi grupu traballadores Timor-oan sira no grupu Naroman ne'ebe hanana knanauk " kadalak suru mutu"
Jerasaun foun mane nain rua ho sira nia ropa tradisional no surik iha liman
Jerasaun foun timor-oan nain rua husi Melbourne ne'ebe mak dansa hodi fo benvindu iha festa selebrasaun restorasaun independensia iha Melbourne Credit: Endeavour United Club, Melbourne Timorese Community
Vitor Lemos, Presidenti Endevour United Club haktuir katak; Endevour hakarak halibur ema hotu iha selebrasaun hanesan ne'e no razaun sira hili " fila fali ba ita nia abut"
Back to our roots signfika atu hanorin jerasaun sira ne'ebe moris iha ne'e kona-ba sira nia inan-aman, sira nia avo mai husi ne'ebe, mai husi Timor, ida ne'e mak sira nia abut ka roots.
Grupu dansa jerasaun foun husi Melbourne
Grupu dansa jerasaun foun husi Melbourne prepara an atu ba hatudu sira nia dansa tradisional Credit: Endeavour United Club, Melbourne Timorese Community
Alinha ho Vitor nia liafuan, Whitney mos hato'o katak"fila fali ba ami nia abut" signifika katak ami hakarak fila fali ba ami nia komunidade ne'ebe nakonu ho valor familia nian, ami nia arte, musika, ne'ebe importante tebes ba ami hanesan ema individual no mos hanesan komunidade. ida ne'e mos liga ho de faktu katak ami iha joven sira barak tebes tinan ida ne'e, sira voluntariu sira nia tempu ba dansa no kanta".

Nia mos hatete katak; " ami nia inan aman sira ne'ebe mak mai iha Australia hanesan refujiadu iha tempu ne'eba agora ferik ho katuas hotu ona, tanba ne'e se laos ami mak kaer metin nafatin kultura no tradisaun Timor nian, ami sei lakon buat hirak ne'e. Tanba iha Australia iha kultura barak tebes no iha ema barak tebes iha ami nia familia, tanba ne'e importante tebes atu fo valor ba kultura Timor nian. Ho familia ne'ebe mak aumenta tan, ita kontinua hanorin no hatudu ba jerasaun foun atu nune'e kultura ida ne'e bele moris nafatin bainhira ita nia inan ho aman sira laiha ona".

Iha festa ida ne'e, Endeavour United mos kontente tebes bele inkopera hamutuk ho traballadores Timor-oan sira ne'ebe mak agora dadaun hela iha Melbourne no Victoria. Vitor hatete katak " ami hakarak fahe liman ba maluk Timor-oan sira ne'ebe mai servisu iha ne'e.
Klubu ida ne'e Timor-oan nian no loke odamatan no liman ba sira hotu. Ami sempre buka maniera atu loke odamatan ba klubu ligasaun ho ema hotu inkluido ho traballahoder timor-oan sira hotu.
Hanesan kultura ida ne'ebe mak nakonu ho "pride" dala ruma ita senti an atu husu azuda, tanba ne'e ami hakarak sira hatene katak ami iha ne'e hanesan sira nia maluk no prontu atu azuda bainhira sira presija.

Traballadores Timor-oan sira mos aprezenta sira nia musika Timor, no mos toka, kanta no DJ hodi anima festa.
Organizadora festa ne'e mos husu grupu kanta ne'ebe mak base iha Melbourne, Naroman hodi dedika musika Timor nian rua durante festa selebrasaun. Tuir Sabina Santos hatete hanesan membru husi grupu ne'e haktuir katak" Endeavour United husu ami nia grupu atu kanta musika rua, musika ne'e mak hymne nasional, Patria ho Patria no mos kadalak. Knananuk rua ne'e iha nia signifikante no relevantes ba selebrasaun loron importante ida ne'e".
Grupu musika Naroman
Grupu musika Naroman aprezenta musika hymne " Patria, Patria" iha festa selebrasaun restorasaun independensia iha Melbourne
Durante selebrasaun, komunidade sira hotu hatudu sira nia alegria ba prezentasaun husi grupu dansa, kanta no mos banda musika ne'ebe mak iha. Sira barak mak hakilar kontente bainhira alin jerasaun foun sira aprezenta sira nia dansa, no bainhira Knananuk tradisionál Timor-Leste nian kanta husi grupu Naroman. Festa ne'e sei la kompletu sem oferese hahán timoroan nian ne'ebé serve ba konvidadus sira ho modo no budu ne'ebe variadade.

Joven feto no mane sira ne'ebé moris iha Australia, maibé iha ligasaun kle'an ho sira-nia abut fo mos sira nia sentimentu no pensamentu orgulhu liu husi sira-nia dansa no knananuk tradisionál sira. Sira-nia dezempeñu hatudu lakuna entre pasadu no agora, hatudu katak iha ona kahur ida-ne'ebé antigu no foun ne'ebé ko'alia kona-ba reziliensia no adaptabilidade komunidade Timor nian.

Tania dos Santos, hanesan joven feto timor-oan ne'ebe moris no boot iha Australia hatete katak" razaun hai involve hau nia an iha dansa kultural nian, tanba hau hakarak atu kontinua kultura ida ba oin. Hau fila ba ona ba Timor kuaze dala haat ona. Kuandu iha ne'eba hau senti iha tebes koneksaun ho familia no maluk sira. Iha eventu festa sira ita bele senti ita nia koneksaujn hanesan familia maski ita laos ran ida. Ami mos hakarak ami nia jerasaun ne'ebe mak agora jerasaun ba dala tolu ona atu kontinua ami nia legado familia nian. Tania mos hatutan tan
Fila fali ba abut" ne'e ba hau pesoalmente signifika fila fali ba moris tuir jerasaun ne'ebe mak iha hau nia ran, hau nia pai, mae, avo no viza avo sira. Hau hakarak halo sira orgulho.
Jerasaun foun Timor-oan iha Melbourne, Australia
Jerasaun foun timor-oan iha Australia ho orgulho hatais Tais no aprezenta sira nia kultura iha selebrasaun restorasaun independensia Timor-Leste nian iha Melbourne. Credit: Endeavour United Club, Melbourne Timorese Community
Nune'e mos ba Elijah Duarte, joven mane ida ne'ebe mak bidu ho surik hodi loke festa selebrasaun independensia ne'e hatete katak " halo fali ligasaun ka koneksaun ba ita nia nasaun, kultura no ritual sira ne'ebe mak ita nia beiala sira halo importante tebes. Tanba hanesan nasaun foun importante tebes ba ami jerasaun foun atu halo ligasaun ho ami nia rain, Timor".

Joven sira hanesan Tania ho Elijah no mos sira seluk iha fiar metin no esperansa boot atu loron ida sei fila ba Timor hodi desenvolve rai Timor. Sira ida-idak iha mehi no hanoin saida mak sira hakarak kontribui ba nasaun.

Iha momentu ida ne'ebe timor-oan sira iha Melbourne halo festa ba restorasaun independensia ba Timor-Leste nian, iha tempu hanesan, Australia mos selebra loron refujiadu ba refujiadus sira ne'ebe mak muda mai hamutuk hela iha Australia.

Hanesan mos komunidade refujiadu ida ne'ebe mak mai iha Australia, jerasaun foun Timor-oan sira, hatudu duni katak importante tebes atu proteje sira nia identidade kulturál no mós mantein sira nia fiar no hamutuk hanesan komunidade ida. iha loron selebrasaun restorasaun independensia ne'e sira laos deit halibur hamutuk selebra sira-nia independénsia ne'ebé mak hetan sakrifisu barak, maibé mós atu afirma fila fali sira-nia ligasaun solidariedade no reziliensia iha dezafiu sira nia laran.

Timor-oan sira dahur hamutuk
Komunidade Timor-oan sira hamutuk kaer liman dahur akompanya husi musika banda grupu traballadores Timor-oan sira iha Melbourne
Eventu ne'e sai nu'udar ponte entre pasadu no agora, hatudu rezilensia no adaptabilidade komunidade timoroan sira-nian iha Melbourne. Ida ne'e empaze mos husi membru komunidade balun hanesan Sabina Santos ne'ebe refleta katak
"restorasaun independensia nia ligasaun ba komunidade sira hela iha diasporra, tanto iha Portugal ka Australia, hanesan iha Melbourne agora, apezar sira moris kleur iha rai liur, maibe sira nosaun ho espritu nafatin atu hatene liu tan kona-ba rai Timor. Ho ami nia hamutuk iha ne'e, buat kiik sira hanesan ne'e ita presiza hanorin ba labarik kiik sira ne'ebe mak moris no boot iha ne'e, liu husi ita nia hamutuk ne'e bele konta ba sira kona-ba istoria independensia Timor nian. Atu nune'e ita nia oan sira bele hametin liu tan sira nia domin no esperansa hodi aban bainrua sira bele ba servisu iha Timor no kontribui mos ba Timor".

Nune'e mos Joaquim Santos aumenta tan katak nia admira tebes ho sira nia jerasaun ne'be hanean refujiadu rasik sira tenki halo adaptasaun barak kuandu muda mai iha Australia. Maibe ho sira nia sakrifisu sira nia oan sira agora sente orgulhu tebes ho sira hotu "
Labarik sira ne'e orgulho tebes ba saida mak sira nia inan aman halo. Importante atu ita kontinua atividades kulturais, atividade desportivu ho sira.
Labarik sira ne'e apezar moris iha liur, sira tenki hatene no senti katak sira nia inan-aman mai husi origin ida. Para loron ruma sira bele fila no kontribui ba Timor".
 

Share