Analysis

Ua li cas kom yus thiaj ntxeem dhau tej xwm txheej txaus ntshai heev uas tej neeg Sydney ntsib ntawm Bondi?

Cov kev tshuaj ntsuam: Cov kev nyuaj siab thiab kev tu siab yeej yog tej ib txwm muaj tom qab uas tau muaj tej xwm txheej kub ntxhov rau zej tsoom.

A crying woman being comforted

In the days and weeks after traumatic events, people often experience a range of emotions. Source: Getty / Lisa Maree Williams

Yeej zoo tib yam li coob leej ntau tus uas kuv yeej tau saib txog cov kev cej luam txog cov xwm txheej kub ntxhov ntawm Bondi Junction nag hmo thiab ua rau kuv ceeb loj heev, ua rau kuv ntshai thiab kuv tsis xav ntseeg li. Kuv thiaj xav xa txoj moo hlub tshua rau tej neeg uas rau tej teeb meem no, thiab tej neeg muaj tsab peev xwm uas xub mus daws tej xwm txheej no thiab tej neeg uas tau plam lawv tej neeg hlub tshua rau tej xwm txheej phom sij no.

Tsis tas li no los kuv kuj pab tej neeg uas tau pom tej xwm txheej phom sij no tu siab thiab seb ho yuav ua li cas kom ntxeem dhau ntawm cov kev ceeb thaum ntxov los yog ntev ntxiv tuaj thiab mam li hno qab txog tej xwm txheej no.

Thiab tej xwm txheej tsim kev kub ntxhov rau zej tsoom li no yeej ib txwm ua rau tej neeg nyuaj siab thiab tu siab heev.

Tab sis tej neeg nyiaj yeej muaj nyias cov kev xav sib txwv thiab — thiab tej zaum kuj yuav ua rau ib txhia muaj cov kev xav pauv hloov sib txawv thiab.

Thawj thawj ob peb hnub thaum ntxov thiab ntau limtiam

Lub caij ntau hnub thiab ntau limtiam thaum ntxov tom qab tau muaj tej xwm txheej ua rau tej neeg ntshai li li tej no, ces yuav ua rau tej neeg muaj ntau cov kev xav sib txwv li: ntshai, txhawj, chim, tu siab, tu siab rau tej neeg plam ploj, tsis ntseeg tias tau muaj tej xwm txheej no thiab ua rau lawv tsis pom qab yuav ua li cas, ua rau lawv mloog tau tias lawv txhaum ib yam dab tsi thiab txhawj tsam tsis tau txais kev nyab xeeb.

Tej zaum pheej ua rau lawv txhawj thiab ntshai ib yam dab tsi, ua rau lawv nyob tsis tswm thiab zoo li pheej ua rau lawv nshai thiab tswj tsis tau tus kheej kom tus los yog tej zaum kuj yuav ua rau lawv tsis tuaj dab ntub.

Thiab yog tham rau coob leej ntau tus lawm ces yuav ua rau lawv mloog tau tias tej zaum yuav raug kev phom sij rau lawv hais tsi ntsees rau tej xwm txheej kub ntxhov uas muaj tsawg tsawg ib zaug uas tau tshwm sim rau tej zwj ceeb uas — tej neeg yeej ib txwm mus tsham kiab tsham khw rau lub caij tav su dua hnub zwj Cag (Saturday).

Tej no ces pheej yuav ua rau tej neeg ras txog tsam muaj kev phom sij thiaj pheej ua rau txhawj tsam tsis tau txais kev nyab xeeb ntau tuaj ntxiv.

Tej zaum ho yuav muaj dab tsi tshwm sim ntev ntxiv tuaj?

Tej neeg feem coob ces lub caij uas lawv pib los txheeb txog tej xwm txheej no thiab xyuas kom paub tias muaj dab tsi tau tshwm sim tiag ntawd, ces kuj maj mam pab kom tej xwm txheej no maj mam ntaug zuj zus thiab yuav pab kom tej neeg pib ntxeem dhau tej xwm txheej.

Thiab raws li tej kev teeb txheeb qhia lawm ces tej neeg feem coob yeej ntxeem dhau ntawm tej xwm txheej kub ntxhov uas tsim rau zej tsoom rau lub caij thawj ob peb hlis.

Txawm li cas los kuj yuav yog tej yam nyuaj dua rau tej neeg uas tau ntsib kiag tej xwm txheej no los txheeb thiab. Muaj ib txhia ces tej zaum kuj yuav ua rau lawv ntsib teeb meem nyuaj siab ntxhov plawv nyuaj ntau yam, uas feem ntau mas pheej ua rau lawv txhawj tas mus li, ua rau lawv muaj kev tu siab thiab cia li tsis xav ua tej ib txwm ua dhau los li lawm, thiab tseem rov qab pheej ua rau lawv ntshai vim rov qab xav txog nco txog tej xwm txheej tau tshwm sim dhau los.

Tab sis yeej totaub tias tej neeg uas yuav ntsib kev nyuaj siab ntau yam yog tej neeg uas tau ntshai los yog tau raug cov kev hawv ncaj qha, los yog tej neeg tau pom tej xwm txheej kub ntxhov los yog tom qab ntawd, los sis yog tej neeg (paramedics thiab tub ceev xwm) uas xub xub mus tswj tej xwm txheej no, thiab tej neeg uas muaj lawv tej neeg hlub tshua raug mob los yog raug ploj raug tuag rau tej xwm txheej ntawd.

Tsis tas li ntawd los tej neeg uas ua rau muaj cov kev xav muaj ceem heev rau lub caij muaj tej xwm txheej no ua rau lawv ntshai, los yog yeej ntsib teeb meem nyuaj siab dhau los thiab muaj ntau yam xwm txheej ua rau lawv ntshai tej zaum yuav yog cov neeg uas ntsib kev nyuaj siab ntxhov plawv ntau dua.

Dab tsis yuav pab — thiab ua rau muaj teeb meem — ua rau yus tsis muaj peev xwm ntxeem dhau ntawm tej xwm txheej kub ntxhov?

Cov kev tej txais kev pab cuam ntawm zej zog yog tej yam tseem ceeb coj los pab txheeb tej xwm txheej txaus ntshai tau tshwm sim thiab pab kom tej neeg ntxeem dhau ntawm tej xwm txheej no.

Cov kev siv caij nyoob nrog tej neeg ntawm yus tsev neeg uas yus ntseeg siab thiab tej phooj ywg muaj peev xwm yuav pab tej neeg txheeb tau tej xwm txheej thiab lawv cov kev xav. Cov kev tham txog yus cov kev xav nrog tej neeg uas pab thiab txhawb nqa yus yuav muaj peev xwm pab kom yus totaub thiab lees lawv. Tab sis txawm yus tsis xav tham txog yus cov kev xav, los cov kev tau siv sij hawm nrog tej neeg yus hlub tshua tham kuj yuav yog tej yam pab tau thiab.

Tsis tas li ntawd los kuj tsis ua li cas yog tias yus xav siv sij hawm nyob tib leeg, tab sis ua tib zoo xyuas kom tsis txhob cais yus tus kheej ntawm lwm tus los yog tsis txhob cia li tsis koom nrog lwm tus li lawm.

Yog tias yus tsis muaj peev xwm tham txog yus cov kev xav los tsis txhob khaws yus cov kev xav ntawd cia ntau zujzus tuaj los sis tsis txhob siv dej caw thiab yaj yeeb. Thiab xav kom nrhiav lwm txoj xub ke los pab yus qhia txog yus cov kev xav li los sau, los siv yus cov kev xav tsim ua art los yog paj nruag thiab siv cov kev ua exercise pab.
Tso cai rau yus tus kheej thiab pub lub sij hawm rau yus tus kheej los txheeb yus tej kev xav no. Thiab qhia rau yus tus kheej tias yus yeej tau ntsib tej xwm txheej txaus ntshai heev ib yam dab tsi, thiab maj mam xyuas kom yus ntxeem dhau ib hnub ntawm ib hnub, tsis txhob cia siab dab tsi ntau tias yus yuav muaj peev xwm ntxeem dhau tej xwm txheej no sai. Tsis txhob txiav txim rau yus tus kheej rau tej yus ua los yog tej uas yus tab tom yuav tau ntxeem.

Tsis tas li ntawd los yuav tau npaj seb yus yuav ua dab tsi rau ib hnub twg, teeb tsa ib co hom phiaj me me twg ua, thiab kub siab thiab tu saib xyuas yus tus kheej kom ntau tuaj ntxiv li: noj zaub mov zoo pab yus, so (txawm tias yus yeej tsis tshua tau dab ntub zoo), xyaum cov chav kawm ua yoga los yog cov chav kawm tswj yus lub siab kom tus thiab tsis txhob xav dab tsi. Yog thaum yus npaj txheej lawm, ces mam li rov qab ua yus lub neej li qub uas ib txwm ua.

Nrhiav tej xov xwm ntawm tej koom haum uas txaus ntseeg, tab sis tsis txhob pheej mus saib tej duab los yog mloog tej dab neeg uas pheej piav/tham txog tej xwm txheej txaus ntshai, hais tsi ntsees rau tej uas muaj tej duab ua rau yus ntshai, los yog tej xov xwm uas pheej tawm tswv yim ntau yam txog tej xwm txheej txaus ntshai.

Yuav ua li cas yog tias yus tej me nyuam ho tau pom tej xwm txheej kub ntxhov no thiab?

Yog tias tej me nyuam ho ntsib tej teeb meem no, ces ua tib zoo qhia meej tseeb rau lawv paub tias lawv tau txais kev nyab xeeb lawm thiab yeej tseem hlub lawv li qub. Thaum lawv npaj txij yuav nrog yus tham lawm ces ua tib zoo los tham txog tej xwm txheej ua rau lawv ntshai, lees paub lawv cov kev xav, thiab teb lawv tej lus nug.

Txhawb nqa kom lawv qhia txog lawv tej kev xav thiab siv sij hawm nrog lawv koom uas tsev neeg tej hauj lwm ntau yam ua ke.

Qhov tseem ceeb ces ua zoo xyuas kom lawv tsis txhob tau saib tej yeeb yaj kiab uas txaus ntshai, tej dua los yog tej xwm txheej txaus ntshai uas tej xov xwm los yog tej chaw nthuav xov xwm tshaj tawm.
A woman rubs tears from her eyes as she pushes a pram, flanked by a police officer on one side and a man holding a small child in the other. Ambulance in the background.
Zej tsoom tej tub koom siab raug coj tawm ntawm lub khw Westfield Bondi Junction ntawm Sydney tom qab tau muaj ib co xwm txheej nkaug neeg coob tus sab hauv lub khw no rau hnub zwj Cag (Saturday). Source: AFP / David Gray via Getty Images

Tsim nyog nrhiav kev pab daws kev nyuaj siab thaum twg?

Xav kom nrhiav kev pab cuam ntawm tej neeg paub daws kev nyuaj siab yog tias yus pheej ntsib teeb meem nyuaj siab ua ntuv zus, los yog pheej ua rau yus nco tau tej yam dab tsi uas pheej ua rau yus nyuaj siab, ua rau yus pw tsis tsaug zog, npau suav phem los yog xav lug/zam kom dhau ntau yam uas pheej ua rau yus rov qab nco txog tej xwm txheej txaus ntshai.

Txawm li cas los tsis yog txhua leej txhua tus siv tej kev pab cuam los ntawm tej neeg pab daws kev nyuaj siab thiab, tab sis yog tias yus pheej ntsib tej xwm txheej tau tshwm sim uas ua rau yus nyuaj siab rau lub caij ob peb limtiam tom qab tau muaj tej xwm txheej no tshwm sim lawm, ces yog tej yam tseem ceeb uas xav kom sab laj nrog yus tus kws kho mob (General Practictioner -GP) kom nrhiav kev pab cuam los ntawm tej kws daws kev nyuaj siab thiab kws sab laj txog tej xwm txheej pheej ua rau yus nyuaj siab no.

Tej neeg nyeem zaj xov xwm no yeej muaj peev xwm hu rau lub koom haum Beyond Blue tus xov tooj 1300 22 4636 nrhiav kev pab cuam daws kev nyuaj siab tau. Tsis tas li ntawd los yeej muaj ntau yam xov xwm ntawm lub vas sab  uas yeej muaj tej kev pab cuam rau tej neeg coj ntseeg ntau yam kab lis kev cai thiab hais ntau hom lus.

Kim Felmingham yog tus tswj cov hauj lwm Clinical Psychology ntawm tsev kawm qib siab University of Melbourne. Nws tau txais nyiaj pab cuam ntawm lub koom haum National Health and Medical Research Council.
Mloog tau hnub zwj Teeb (Thursday) 6 pm, hnub zwj Hnub (Sunday) 11 am, los yog koom tau ntxiv ntawm

Share
Published 16 April 2024 8:53am
By Kim Felmingham
Presented by Vixay Vue
Source: The Conversation


Share this with family and friends