Referendum ba lian indigenu ba Parliamentu iha Australia remata ona ho rezultadu maioria kontra.

R2R PODCAST GFX BANDEIRA ABORIGINU HO ILHA TORRESE ESTRAITO .jpg

R2R PODCAST GFX BANDEIRA ABORIGINU HO ILHA TORRESE ESTRAIT Source: SBS

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Povu Austrália sira rejeita proposta grupu lian indigenu ba Parliamentu atu hatama ba iha konstituisaun Australia nian ho votasaun kontra iha estadu neen no mós iha Norte Territoriu. Austrália nia Territoriu Kapital vota afavor iha referendum ne'e.


Ida ne'e hanesan resposta kontra forti ida husi maioria votante Australia nian, rejeita lian indigenu ba Parliamentu.

Referendum ida ne'e hanesan referendum dahuluk ne'ebé sei hala'o iha Australia durante tinan 24 anos nia laran.

Iha Tasmania, senhora ida hatete katak nia vota kontra iha referendum ne'e ho rasaun katak "Ha'u ko'alia ona ho ema barak no ha'u la hanoin katak ida-ne'e lolos la presiza akontese. No triste tebes katak povu Aborijinu lolos ne'e hamutuk la presiza haketak sira husi sira-nian komunidade rasik. Hau fiar katak komunidade indigenu sira misa lakohi ida atu akontese.

Maioria votante sira iha Tasmania konkorda maka'as ho sentimentu hanesan, nune'e mos ho estadu sira seluk no Norte Territoriu. So, ACT deit mak votu maioria Afavor.


Thomas Mayo nudar ema ne'ebe halo Kampaña ba vota afavor hatete katak nia sente laran moras tebes.

"Ami halo serbisu barak durante ne'e, la'ós de'it iha tempu foin lalais, la'ós de'it ema sira iha fatin ne'e, maibé hanesan imi hatene katak, voluntáriu 70,000 iha nasaun laran tomak. Lideransa rai-na'in, tau fiar ba povu Australia atu halo ida ne'e ho diak. Serbisu maka'as ba tinan barak ona no hamriik metin ba ami-nia direitu sira maibe ohin kalan hetan rezultadu ne'ebe mak tristeza tebes.

Primeiru-Ministru Anthony Albanese deklara katak nia simu rezultadu referendum ne'e.

Nia la halo kompromisu konkretu maibé promete katak nia sei nafatin ambisiozu ba prosesu tuir mai.

Hau respeita desizaun povu Australia nian no prosesu demokrátiku ne'ebé fó sai ona desizaun ida ne'e. Kuandu ita refleta kona-ba buat hotu ne'ebé akontese ohin loron iha mundu ne'e, ita halo desizaun boot ho dame, no egualidade
Iha konsiénsia nasionál foun kona-ba kestaun hirak-ne'e. Mai ita uza dalan ida-ne'e atu kanaliza sentido foun proposta nasional hodi buka resposta ba asuntu ne'e.

Ministra Australianu Indigenu, Linda Burney, sai emosionál wainhira nia hato'o nia liafuan diretamente ba ema Indigenu Australia sira.

"Hau hatene katak fulan hirak ikus ne'e susar maibé orgullu ho imi-nia identidade, orgullu ho imi-nia istória no kultura durante tinan 65,000 ne'ebé imi hola parte iha rai ida no nasaun ida ne'e.
Ita sei kontinua no ita sei la'o ba oin nafatin. Ida-ne'e la'ós prosesu ikuds ona ba rekonsiliasaun nian. iha fulan hirak oin mai ha'u sei ko'alia ho ita-nia governu atu kontinua sira nia kompromisu foun hodi taka lakuna ne'ebe mak iha.

Xefe opozisaun Peter Dutton hatete katak Rezultadu "kontra" ne'e di'ak ba nasaun ida ne'e.

"Iha pontu hotu-hotu iha imi-nia debate, ha'u sempre kritika katak ida ne'e idea ne'ebe mak ladiak, fahe ema Australia sira tuir sira-nia patrimóniu ka bainhira sira mai iha ami-nia Australia. Ami partidu koligasaun, hanesan ho Australianu hotu, hakarak haree dezvantajen rai-na'in nian atu sai hanesan prioridade, ami la konkorda de'it kona-ba lian ba indiginu ba parlamentu mak solusaun, no maske votatens afavor no kontra sira bele iha diferensa opiniaun.
ida ne'e la hamenus ita-nia domin ba ita-nia nasaun ka ita-nia respeitu ba malu

Senador Jacinta Nampijinpa hateten katak nia simu empátiku husi votate kontra sira.

"Sira hatete lae ba divizaun iha ita-nia konstituisaun nia laran iha liña rasa nian. Sira la dehan atu halo manipulasaun. Sira dehan laiha keixa no presaun husi ativista sira atu sujere katak ita mak nasaun rasista bainhira ita la'ós nasaun rasista.

Kontinua informa kona-ba referendum lian indigenu ba Parliamentu iha tinan 2023 iha Rede SBS nia laran tomak, inklui perspetiva Nasoins Unidas nian liuhusi NITV. Vizita portal hodi asesu ba artigu, vídeo no podcast sira iha língua 60 liu, ka fó sai notísia no análize foun sira, dokus no entertainment sira ho gratuita, iha relatóriu .

Share